Križobolja ili lumbalni bolni sindrom

Oboljenja bolna stanja kralježnice

Prije nego što krenemo u problematiku vezanu uz križobolju, podsjetit ćemo se anatomije kralježnice radi lakšeg razumijevanja.

Kralježnica je građena od kralježaka i međukralježničkih ploča (diskova). Čine ju 33-34 kralješka: 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 krstačnih i od 4 do 5 trtičnih. U prsnom dijelu na svaki se kralježak sa strane prihvaćaju rebra. Ispod slabinskog dijela kralježnice nalazi se tzv. krstačna kost koja je klinasto usađena između zdjeličnih kostiju i prenosi težinu tijela na noge.

Krstačni kralješci srašćuju i čine krstačnu kost kao i trtični koji srašćivanjem čine trtičnu kost. Kralježnica čini osovinu čovjekova trupa i izvanredno je gibljiva “dok je zdrava”. Svaka kretnja kralježnicom zapravo je zbroj pojedinih manjih pokreta između dvaju susjednih kralježaka, a omogućuju ih strukture koje se nalaze u tom međuprostoru. Međukralježnički disk sastoji se od dvaju dijelova, vanjskoga vezivno-hrskavičnog prstena i unutrašnjega središnjeg dijela, jezgre.

Jezgru čini žućkasta želatinasta masa koja sadrži mnogo tekućine. Okruglasta je, elastična i djeluje kao “kuglični ležaj” koji omogućuje kretnje među susjednim kralješcima, a ujedno služi kao amortizer koji ublažava sva opterećenja na kralježnici. Oko nje je vezivni prsten koji je veoma čvrst jer mu se niti ukrižuju i urastaju u kost trupova susjednih kralježaka i tako sprečavaju da jezgra pri naglim pokretima ili opterećenju isklizne sa svoga mjesta.

Gledano u cijelosti disk je vrlo elastičan pa dopušta pokrete između kralježaka i djeluje na ublažavanje pritisaka. Veličina i debljina diskova različita je u različitim dijelovima kralježnice. U donjem, slabinskom dijelu, diskovi su veći i deblji nego u ostalim dijelovima. Što postajemo stariji, diskovi sadrže manje vode, postaju ravniji, niži, manje elastični i manje otporni pa je to jedan od razloga što stariji ljudi s godinama postaju niži te češće pate od križobolje i sindroma vratne kralježnice.

Disk je još pojačan okolnim ligamentima i vezivnim tkivom. Iza trupova kralježaka nalazi se kralježnični kanal gdje je smještena kralježnična moždina, zaštićena čvrstom ovojnicom. Iz kralježnične moždine izlaze motorički živci koji prenose osjet iz kože, mišića i drugih tkiva u mozak.

Primjenjujući savjete i upute dobivene od zdravstvenog osoblja, bolesnik u sprečavanju križobolje najviše može pomoći sebi, a time i obitelji i društvu. Treba znati da lijekovi i različite preporuke ne mogu same riješiti problem već glavni i najzainteresiraniji član preventivno – rehabilitacijskog tima treba biti sama osoba s bolnim sindromom.

Nažalost moram reći da većina osoba ide linijom lakšeg otpora i očekuje od svog liječnika ili terapeuta „čarobnu tabletu“ ili „čarobnu terapiju“ koja će problem riješiti umjesto njih, a one će se i dalje ponašati i raditi kao ranije. Često u početnim fazama sindroma uspješno djeluju -tablete, masaža, fizikalna terapija – ali one samo smire simptom bola i obično ne djeluju na uzroke križobolje (o njima ću pisati kasnije) koji ostanu skriveni i „pritajeni“, čekajući kad će opet napasti u još većem i širem obimu. Zato je važno osobu uputiti u postupke koji će pomoći u prevenciji i rehabilitaciji bolnih sindroma kralježnice kako bi znala spriječiti razvoj novih napadaja sindroma.

Medicinski postupci u preventivnom i terapijskom smislu utječu na dužinu i kakvoću života. Rano otkrivanje bolesti izrazito povoljno djeluje na mogućnost ranog izlječenja bez posljedica u dužinu i kakvoću života. Poduzimanjem preventivnih mjera sprječava se razvoj bolesti. Kada se medicinsko znanje ne koristi u cijelosti i kada mogućnosti ne postoje za to, bolest može štetno utjecati na zdravlje.