NADO CENTAR

Kranjčevićeva 36/1, Zagreb

Nazovite nas

0800 222 333

Dogovorite termin
Križobolja ili lumbalni bolni sindrom (3)

Križobolja ili lumbalni bolni sindrom (3)

Akutni ili kronični lumbalni sindrom odnosno ishialgiju može izazvati lezija diska lumbalne kralježnice. Promjene hrskavičnog prstena diska nastaju već u 30. godini života.

Akutni ili kronični lumbalni sindrom odnosno ishialgiju može izazvati lezija diska lumbalne kralježnice. Promjene hrskavičnog prstena diska nastaju već u 30. godini života. Degenerativne promjene najčešće nastaju tamo gdje je mehaničko opterećenje (i to ne samo statičko, nego prvenstveno dinamičko) a to su mjesta gdje jedan dobro pokretan dio kralježnice prelazi u drugi koji je slabo pokretan ili sasvim nepokretan. Prema tome, degenerativne promjene najčešće nastaju na donjem dijelu vratne i na donjem dijelu slabinske kralježnice. Ovdje su diskusi pri kretanju, stajanju i sjedenju najviše opterećeni, pa su stoga i najpodložniji ozljedama. Zato se upravo na tim mjestima najčešće susrećemo diskartrozu (degenerativna promjena na disku između dva kralješka – prostor se sužuje a pokrovne plohe dvaju susjednih trupova kralježaka se približe), protruziju (izbočenje) ili prolaps međukralježničkog diska. O protruziji se radi kada je došlo do izbočenja diska prema van uslijed povećanja pritiska na disk, a dio ili čitava jezgra se pomiču u razvijenu razderotinu – hrskavični prsten nije sasvim pukao. Hernija ili kila diska nastaje kod puknuća diska pri čemu jezgra potpuno izađe van kroz vezivni prsten koja izaziva križobolju s ishijalgijom ili bez nje. Jezgra diska se pri takvom pritisku može micati prema natrag ili u stranu, a vrlo rijetko naprijed (ako se jezgra pomakne naprijed, ne nastaje križobolja). O ishijalgiji govorimo kada se bol širi u jednu ili obje noge, što nas upućuje na jače podraživanje korijena ishijadičnog živca. Bol se pojačava pri pokretu i na pipanje dijela kralježnice gdje su razvijene degenerativne promjene diska. Pokretljivost kralježnice je smanjena u jednom ili više smjerova. Mišići križa su napeti i bolni. Često osoba sa takvim problemom zauzima položaj u kojem osjeća najmanju bol. Takav «bezbolni» položaj je koristan jer sprečava daljnje podraživanje korijena živca pa ga bolesnik treba održavati. Bolni položaj se lako prepoznaje jer se bolesnik drži iskrivljeno. Bolesnik ne može u dovoljnoj mjeri odizati nogu iz ležećeg položaja na leđima zbog bola kroz cijelu nogu. Što je bol jača, to je podizanje noge od podloge sve teže i bolnije (Lazarević-Laseugueov znak). Osjet dodira i refleksi na donjim udovima su oslabljeni ili odsutni. U težim oblicima ishijalgije izražena je mišićna slabost te otežan hod na prstima i peti.

Bol je u kliničkoj slici dominantan simptom, pa se stoga govori o « bolnom sindromu kralježnice ». Postoje dvije skupine takvih sindroma: vertebralni i vertebrogeni.

Vertebralni bolni sindromi se očituje bolovima koji su ograničeni na onaj dio kralježnice koji je degenerativno promijenjen i bolovi se pritom ne šire u udaljene regije. Izazvani su najčešće degenerativnim promjenama međukralježničkih zglobova, diskusa (ali bez pomaka jezgre) i na prostoru između šiljastih nastavaka kralježaka (straga). Lokalni bolovi izazvani degeneracijom diska (međukralježnična ploča) postoje samo dotle, dok degenerativni proces nije prouzročio raskid vezivnog prstena diska, jer u njemu ima senzibilnih živčanih niti koje prilikom gibanja (rastezanja) bivaju nadražene. Kada vezivni prsten diska pukne i jezgra diska prolabira, dolazi do nadražaja ili čak kompresije (pritiska) korijena spinalnog živca koji na toj razini izlazi iz kralježnične moždine, pa će se bolovi proširiti na periferiju duž onog živca kojemu je korijen podražen. Bolovi zbog promjena u prostoru između šiljastih nastavaka kralježaka nastaju samo u lumbalnom (slabinskom) dijelu kralježnice, najčešće kad postoji lumbalna hiperlordoza ( povećanje slabinske krivine) i nikad se ne šire na periferiju.

Vertebrogeni bolni sindromi su nazvani ovako jer im je uzrok (postanak) bola u degenerativnim promjenama kralježnice, ali koji se očituju podalje od nje. Oni nastaju stoga što protrudirana (hrskavični prsten nije sasvim pukao) ili prolabirana ( prsten je puknuo, postoji razderotina) jezgra diska prodre prema kralježničnom kanalu (u njemu je smještena kralježnična moždina) ili otvoru između kralježaka (prolaz za spinalni živac), pa nastaje podražaj ili pritisak na korijen spinalnog živca u tom segmentu. Tada dolazi do širenja bolova duž čitavog živčanog spleta (kroz ruku ili nogu, ovisno o mjestu nastanka). Tako nastaje cerviko–brahijalni bolni sindrom pri degenerativnim promjenama na donje vratne kralježnice, te lumbosakralni bolni sindrom (koji se naziva i lumboishijalgija) pri degenerativnim promjenama na donjoj lumbalnoj kralježnici.

Degenerativne promjene međukralježničkih zglobova (koje se nazivaju spondilartroza) mogu se očitovati i bolovima podalje od same kralježnice, ali ti bolovi nikad nemaju radikularni karakter (pritisak na živac) jer nisu ni izazvani podražajem korjenova spinalnih živaca; stoga se nazivaju pseudoradikularnim bolnim sindromima.

Liječenje se određuje prema simptomima i funkcijskim poremećajima koji se razvijaju na temelju opisanih degenerativnih promjena.

O nama

Naša vizija su sretni ljudi bez tegoba u kralježnici i lokomotornom sustavu.
Zbog toga stremimo postati jedan od vodećih centara za neoperativnu dekompresijsku terapiju kralješžnice (DTK) i tretiranje skolioza u svijetu.